Design Thinking – Šta je i zašto ga kompanije koriste?

Koliko puta ste tražili rešenje problema i niste bili sigurni da li ste na dobrom putu? Da li ste samo razmišljali o potencijalnim rešenjima problema vaše ciljne grupe bez da sagledate problem iz njihove perspektive? Čak i kada smislite nešto neverovatno, to može biti potpuno pogrešno. Najbolji način da utvrdite koliko je vaše rešenje dobro jeste da komunicirate sa svojom ciljnom publikom. Metodologija koja vam može pomoći na ovom putu je Design Thinking.

design thinking

Šta je “design thinking”?

U skoro svakoj kompaniji koja je inovativna sigurno ćete naići na pojam Design Thinking. Šta zapravo predstavlja pojam Design Thinking?

Design Thinking predstavlja proces koji povezuje ljudsko razmišljanje i skup alata i veština, a sve u cilju kako bi se došlo do kreativnog rešenja nekog problema ili kreiranja novog proizvoda. 

U okviru ovog procesa potrošač se nalazi u centru razmišljanja. Koje su njegove potrebe? Koji su njegovi problemi? Sprovođenjem Design Thinking procesa pokušavamo doći do kreativnog rešenja kroz komunikaciju sa ciljnom publikom. Komunikacijom sa ciljnom grupom možemo razumeti njihove probleme, ponašanje i samim tim identifikovati strategije i rešenja za problem sa kojim se susrećemo.

Design thinking problem solving

Za razliku od tradicionalnog procesa rešavanja problema koji je linearan, i koji se prilikom susretanja sa problemom bazira na brainstorming-u mogućih rešenja, Design Thinking proces rešavanja problema je iterativan. Tokom ovog procesa rešavanja problema kontinuirano razvijate svoje razmišljanje i odgovarate na potrebe potrošača, a sve to gledajući kroz perspektive potrošača.

Glavna prednost design thinking procesa jeste to što omogućava organizacijama da stvore trajnu vrednost za svoju ciljnu grupu.

Faze procesa “design thinking”

Iako svaka kompanija, svaki pojedinac koji sprovodi Design Thinking proces to radi na sebi svojstven način, postoji nekoliko faza kroz koje svako od njih prolazi i koje ostaju iste. Do kreativnog rešenja, u okviru procesa Design Thinking, dolazi se prolazeći kroz pet glavnih faza. Te faze su:

design thinking 5 faze

1. Empatija

U ovoj, prvoj, fazi procesa suština je u tome da razumete i saosećate se sa ljudima za koje kreirate rešenje, vašu ciljanu publiku. Većina vremena u ovoj fazi provodi se u prikupljanju informacija o potrošačima i njihovom intervjuisanju. Uz pomoć ovog koraka lakše ćete razumeti potrebu ili problem potrošača, za koju kreirate rešenje.

Pitanja na koja treba dati odgovor su:

  • Za koga kreiramo rešenje?
  • Šta je njihov problem?
  • Kako oni provode vreme?

interview

2. Definisanje problema

Na osnovu informacija i zapažanja do kojih ste došli u okviru prve faze, u ovoj fazi bavite se definisanjem problema koji pokušavate da rešite. Kada sagledate sve informacije do kojih ste došli možete definisati problem. Koje probleme ste uočili kod vaše ciljne grupe, šta je to sa čim se oni svakodnevno susreću, a šta bi promenili. Kako na njih utiče problem koji želite rešiti? Suština ove faze jeste u tome da prikupljene informacije iz prve faze pretvorite u korisne podatke i tako dođete do definisanog problema koji želite rešiti.

3. Ideacija

Treća faza ovog procesa ima za cilj pronalaženje ideja za definisani problem. Na osnovu prve i druge faze, u ovoj fazi morate istražiti i pronaći ideje za rešenje definisanog problema vaše ciljne grupe. U ovoj fazi pokušavate povezati moguća rešenja problema sa podacima do kojih ste došli u prethodnim fazama procesa. 

ideje

4. Izrada prototipa

U ovoj fazi razmatrate sve ideje do kojih ste došli u trećoj fazi i birate one koje želite dalje razvijati. Na osnovu ideja koje ste odabrali, kreirate prototipe. Ovi prototipi ne predstavljaju konačnu verziju proizvoda ili usluge, već jednostavnije i jeftinije verzije, koje oslikavaju sve ključne karakteristike konačnog proizvoda. Uz pomoć prototipa testirate ideju do koje ste došli u okviru procesa kod vaše ciljne grupe. 

5. Testiranje

U petoj, završnoj, fazi Design Thinking procesa uzimate prototip do koga ste došli u prethodnim koracima i testirate ga kod vaše ciljne grupe. Kada vaša ciljna grupa dođe u kontakt sa prototipom vašeg proizvoda od njih ćete dobiti određenu reakciju na prototip.

Kao što smo napomenuli ranije, ono što karakteriše Design Thinking proces jeste to da je iterativan. Kada prođete kroz petu fazu, najverovatnije ćete morati da se vratite u neku od prethodnih faza. Možda je testiranje pokazalo da treba da razvijete još jedan prototip, za koji biste se vratili u četvrtu fazu. Takođe, testiranje može pokazati da ste pogrešno definisali potrebe potrošača. Ako je to slučaj, morali biste se vratiti u raniju fazu procesa. Na osnovu novih podataka do kojih ste došli vraćaćete se u neku od prethodnih faza i opet prolaziti kroz proces, sve dok ne dođete do konačne verzije proizvoda.

design thinking proces

Zašto kompanije koriste “design thinking”

Kompanije nastoje da kreiraju vrednost za korisnike. “Design thinking” nam u tome pomaže jer:

  • Usmeren je na rešavanje konkretnih problema koje imaju korisnici i nastoji da zadovolji njihove potrebe.
  • Pomaže nam da definišemo probleme koje korisnici ne mogu sami da definišu. Korišćenjem ovog pristupa, problemi se mogu jasnije predstaviti iz razgovora sa različitim korisnicima
  • Pomaže u kreiranju inovativnih rešenja. 

Ulaganje u ovaj pristup poboljšava iskustvo kupca a to je važno jer:

  1. Štedimo resurse. Dobro istraživanje onoga što korisnici žele i šta im treba može da uštedi mnogo resursa i vremena inženjera. Takođe zbog zadovoljnijih korisnika, manje se troši na korisničku podršku.
  2. Povećavamo prihode. Kada smo orijentisani na kupca, generišemo veću prodaju, takođe kupci se vraćaju i postaju lojalniji.
  3. Postajemo kompetitivniji na tržištu.

Iz istraživanja koje je sproveo IEEE “Why Software Fails”, neki od razloga neuspeha softvera kao proizvoda su vezani i za dizajn koji nije bio usmeren na korisnike:

  • Loše definisani zahtevi korisnika
  • Loša komunikacija između korisnika i softverskih inženjera
  • Loša politika stejkholdera

“Ispravljanje greške nakon razvoja je do 100 puta skuplje nego što bi bilo pre razvoja.”Susan Weinschenk

idea

Primeri

Koje to velike kompanije koje koriste “design thinking”? To su: Toyota, Apple, Microsoft, Samsung Electronics, Bank of America Corp, PepsiCo, Nike, Nordstrom, Starbucks, Oral B, Ford. Neke manje kompanije koje su primenjivale “design thinking” su: Clean Team, PillPack, Stanford Hospital i Golden Gate Regional Centar. 

Za primenu Design Thinkinga nije bitna veličina, niti oblast kojom se kompanija bavi. Bitna je želja da korisnika stavite u fokus vašeg dizajna.

Kako Nike koristi “design thinking” za razvoj talenata

Dizajn nije samo namenjen proizvodima. Andre Martin i Drew Fifield iz Nike-a opisuju kako koriste ovaj pristup za kreiranje najsavremenijeg programa za razvoj talenata.

Kako je Nike počeo da gleda razvoj zaposlenih, sa aspekta zaposlenih?

Korak 1: Zaposlene gledati kao korisnike (ne kao radnike). Oni zaposlene i njihove potrebe stavljaju u centar razvojne strategije za talente (zaposlene). Na taj način se trude da shvate potrebe i želje svojih zaposlenih, i da u skladu sa tim kreiraju strategiju njihovog razvoja. Koristeći ovaj pristup, oni nastoje da ostvare pun potencijal zaposlenih.

Korak 2: Uključiti zaposlene u proces planiranja njihovog razvoja. Zaposleni postaju kreatori i dizajneri svog razvojnog puta. Uz zajednički rad na razvoju zaposlenih, ne samo da se kreiraju bolji proizvodi, već se kreiraju vrhunski radnici znanja.

Korak 3: Upitnik zamenjen pričama zaposlenih. Da bi bolje razumeli radnike, njihova iskustva i mišljenja, upitnici nisu dovoljni. Potreban je širi kontekst i on se ostvaruje kroz dijalog sa radnicima. Na taj način možete dobiti informacije važnije od “ocenite vaš rad na skali od 1 do 5”, bolje razumeti zaposlenog i tako raditi na njegovom razvoju.

Kako to radi Microsoft, možete pročitati ovde.

Kako to radi Apple:

Zaključak

Koliko je važan “design thinking”, možete videti po tome što ga koriste najveće kompanije. Ovde smo samo zagrebali površinu ovog pristupa, a vi možete mnogo detaljnije čuti o “design thinking” na online radionici koju Poslovni Inkubator organizuje u okviru CB Net projekta.

Radionica će se održati u tri dana i to:

  • 18.05.2021 od 17 do 20h
  • 20.05.2021 od 17 do 20h
  • 25.05.2021 od 17 do 20h

Kako da se prijavite?

Učešće na ovoj, a i narednim online radionicama je potpuno besplatno. Ukoliko ste zainteresovani da prisustvujete ovoj zanimljivoj radionici, prijavite se popunjavanjem kratke forme!

Prijavite se!

 

Mi ćemo vas redovno obaveštavati o ovakvim događajima, ali i o mnogim drugim aktivnostima, zato nas pratite na našem Blogu i društvenim mrežama Facebook , Linkedin i Instagram.